Piše: Margareta Bašaragin
Žuta kuća u Subotici danas je spomenik kulture od velikog značaja. Sagrađena je krajem 19. veka (1880-1883. g.) prema projektu subotičkog arhitekte Titusa Mačkovića, kao jednospratna neorenesansna građevina. Prvobitna namena zgrade bila je da služi za novčani zavod. Nalazi se u samom centru Subotice u Štrosmajerovoj ulici. Danas je tu smešten Učisteljski fakultet na mađarskom nastavnom jeziku (Magyar Tannyelvű Tanítóképző Kar).
Lepa, žuta zgrada.

Međutim, njeni zidovi kriju mračnu istoriju.
Ove godine krajem leta navršava se tačno osamdeset godina od kada je fašistička okupatorska vlast u Subotici 1941. godine započela masovna hapšenja komunista i komunistkinja, skojevki i skojevaca.
Veliki broj njih zatvoren je upravo u Žutoj kući – zloglasnom mučilištvu. Među njima bilo je i stotinak žena čija je imena zabeležila Magda Simin i koja ovde prilažemo (link: http://www.zenskestudije.org.rs/aktivnosti/339-ne-zaboravimo-zutu-kucu-u-subotici).
Agenti, specijalno školovani u posebnim gestapovskim školama batinali su žene i muškarce kundacima, cokulama, stezali lobanje kaiševima, polugama, stavljali pendreke u vaginalne otvore žena, stezali mošnice muškarcima. Zatvorenice i zatvorenici su svakoga dana od četiri sata ujutru do deset sati naveče bili/e prinuđeni/e da sede licem okrenutim prema zidu, nepomično i bez glasa, a između njih i iza njihovih leđa nalazili su se naoružani žandari. Nije bilo dozvoljeno da se pomere ili da progovore…
Preki sud je novembra 1941. .g osudio komunistkinje i antifašistkinje Lolu Lauru Vol i Magdu Rac na smrt. Lola (27 godina) je obešena 18. novembra zajedno sa grupom drugova. Magda Rac je pomilovana i dobila je 10 godina robije. Ostale drugarice su prebačene iz Žute kuće u Sudski zatvor u Subotici. Marta 1942. g. sudilo im se pred Vojnim sudom – njih 30 osuđeno je na robiju od 6 meseci do 15 godina. Poslate su u logore i zatvore: Marijanostru, Komarom, koncentracioni logor u Bačkoj Topoli, sabirne centre u Budimpešti, zatvor u Segedinu, Bergen-Belsen, Ravensbruk, Dahau, Armija – istražni zatvor u Novom Sadu…
Sve koje su imale kraće vremenske kazne su se tokom Drugog svetskog rata uključile u ilegalni pokret.
Žuta kuća bila je sedište Gestapoa sve do kraja Drugog svetskog rata.
1967. g. je u spomen na nastradale postavljena spomen ploča desno od ulaza Žuta kuća-svedok tvojih sećanja, deo tvoje svesti 1941-1944.
2019. je u unutrašnjosti zgrade postavljana spomen ploča žrtvama 1944/45. g.
Zgrada Žute kuće se trenutno restaurira.
Pozivam Vas da zajednički obeležimo ovu tužnu godišnjicu i ne dopustimo da se stradanja naših saborkinja antifašistkinja i saboraca antifašista zaborave!


Ženske studije i istraživanja Novi Sad, podružnica u Subotice realizuje projekat „Antifašistkinje subotice: skojevke, partizanke AFŽovke koji finansira Rekonstrukcija ženski fond, Beograd (maj 2021 – dec. 2021). Cilj projekta je doprinos kolektivnom znanju i sećanju na doprinose žena tokom istorije u borbi protiv fašizma i očuvanju mira, kroz istraživanje i beleženje životnih priča znamenitih antifašistkinja Subotice (skojevki, partizanki i AFŽovki).
Margareta Bašaragin, diplomirala je i magistrirala na Odseku za germanistiku Filozofskog fakulteta UNS. Doktorirala je na ACIMSI Centru za rodne studije UNS u Novom Sadu na temi „Interakcija roda, jezika i kulture u formiranju identiteta učenica osmog razreda osnovne škole u procesu dvojezične nastave u Vojvodiniˮ. Od 2007. radi u nastavi kao nastavnica nemačkog i engleskog jezika. Poverenica je ogranka Udruženja „Ženskih studija i istraživanja“ Novi Sad u Subotici od 2020. godine.